
U Sarajevu je počela Prva nacionalna konferencija pacijenata u Bosni i Hercegovini koja je okupila udruženja oboljelih, ljekare, zdravstvene stručnjake i predstavnike vlasti iz zemlje i regiona. Dvodnevni skup pod nazivom “Zdravstvo za budućnost” otvorio je niz teških tema – od činjenice da onkološki pacijenti, uključujući djecu, mjesecima i godinama čekaju terapije, preko toga da Lista lijekova Fonda solidarnosti nije revidirana od 2019. godine, pa do toga da mnogi oboljeli od rijetkih bolesti uopće nisu prepoznati u sistemu.
Vlasti FBiH se nisu pojavile
I dok se na konferenciji govori o reformama koje pacijenti čekaju predugo, zabilježeno je i ono što je jednako važno: izostanak predstavnika državnog nivoa i Federalne vlade. A upravo je federalni nivo, kako pokazuju revizorski izvještaji, odgovoran za kršenje Člana 82. Zakona o zdravstvenom osiguranju – što je samo prošle godine najtežim pacijentima “uzelo” 163 miliona KM.
Jedan od ključnih rezultata konferencije bit će Sarajevska deklaracija – dokument koji bi trebao postati hodogram reforme zdravstva i put izlaska iz krize.
O tome šta pacijenti traže, šta ljekari upozoravaju i šta vlasti izostavljaju u Novom danu govorili su Sead Sefić, implementator projekta “Glasaj za život”, Savo Pilipović, predsjednik Krovnog udruženja pacijenata Srbije i doc. dr. sci. med. Berisa Hasanbegović, onkolog.
"Mi više nemamo vremena za čekanje"
"Činjenica je da pacijenti dugo vremena i dugo godina čekaju reformu zdravstvenog sistema koja će poboljšati uslove liječenja i dostupnosti mogućih terapija, ne samo onkoloških nego svih teških oboljenja. Mi više nemamo vremena za čekanje. Pacijenti su se sami organizovali, niko ih nije organizovao. Sami smo se organizovali i napravili smo jednu platformu Glasa je za život koja govori u smjeru kojim mi želimo ići. To je inicijativa da napravimo prijedloge, odnosno aktivno učešće u budućoj reformi zdravstvenog sistema", rekao je Sefić za N1.
"Srbija nema liste čekanja"
Pilipović je naveo kako je situacija u Srbiji nažalost vrlo slična, uz jednu veliku i bitnu razliku - u Srbiji ne postoji lista čekanja ili kako je u Sarajevu zovu "lista smrti".
"Kod nas ono lijekova što je odobreno za pacijente dobijaju i svi pacijenti. Dakle, nije važno da li si peti ili si osamdeseti, svi pacijenti dobiju taj lijek. U BiH, koliko razumijem iz ovog našeg višegodišnjeg druženja i saradnje, postoji veliki problem što pacijent koji, naprimjer, radi bola od melanoma može da dobija određeni lijek od svog ljekara, ali mora da čeka da neko prije njega, nažalost, više nije u prilici da prima taj lijek, da bi on došao", kazap je Pilipović za N1.
Istakao je kako "Zapadni Balkan" sve više zaostaje Hrvatskom, Slovenijom, Rumunijom, Bugarskom.
"Mislim, sada Crna Gora bježi od nas, pa sve više zaostajemo za Crnom Gorom kad su lijekovi u pitanju. Dakle, u Crnoj Gori je situacija sa lijekovima u ovom trenutku svjetlosnim godinama bolje nego u Srbiji. Prije dvije ili tri godine to nije bilo tako. A to za mnoge znači život", naglasio je.
BiH nije revidirala listu od 2019. godine, onkolozi su frustrirani
Onkologinja Hasanbegović kazala je kako su i sami ljekari jako frustrirani zbog nedostatka lijekova i situacije s kojom se godinama suočavaju.
"Mislim da globalno postoji jedan problem, nedostatka zdravstvenog kadra. To je jedna stvar. Druga stvar je globalni nedostatak citostatika. Nekih jeftinih lijekova. Konkretno što se tiče naše države je problem neuvođenja, nerevidiranja liste lijekova koji su bazični za tretman onkološkog pacijenta. Onkologija ide stvarno svjetlosnim godinama, jedan jako brzi tempo razvoja novih lijekova, uvođenja novih terapija. I u onkologiji čak i pola godine je puno značajno, kamoli šest godina. Dakle, ako vam spomenem samo da, recimo, za karcinom pluća se godišnje četiri puta revidiraju smjernice za liječenje pacijenata, zamislite šta smo mi u šest godina, koliko mi kasnimo za, da kažem, aktuelnim terapijskim modalitetima. Ja bih ovdje spomenula, konkretno u Srbiji je lista revidirana na kraju 23. godine. Kod nas u našoj zemlji je 2019. I tada je do 2023. godine, do revizije, praktično smo mi bili u jednakom problemu. Srbija sad mnogo bolje stoji nego BiH. Tako da, naši najveći problem su trenutno prvo, neuvođenja, znači nerevidirana lista lijekova, a druga stvar, dakle, tempo kojim se ta lista mora revidirati, tempo koji mora pratiti aktuelna dešavanja. Također, važno mi je reći da ne možemo mi ispratiti do kraja aktuelnu up-to-date neke novosti u onkologiji. Nismo mi toliko bogati, nisu ni sve zemlje svijeta toliko bogate, ali dajmo da obezbjedimo ono što je standard liječenja već dugo godina. Mi praktično uvijek kaskamo u nekim terapijama 10 do 20 godina. To je jako puno", naglasila je.
Nema odgovornosti
No, nadležni očito i ne mare toliko. Dok se za liječenje najtežih pacijenata novac skuplja SMS porukama i donacijama, oni i dalje nabavljajuju luksuzne vozne parkove, organizuju konferencije sa skupim keteringom itd. Sefić ističe kako u našem cjelokupnom društvu nedostaje jedno - odgovornost.
"Nema odgovornosti. Prema tome, za tako neodgovorno ponašanje u svakoj normalnoj zemlji ili bi bila ostavka ili smjena. Međutim, kod nas se to ne dešava. I to se mora desiti. Ja s ovog mjesta tvrdim i insistiram da ljudi, javnost, razmisli o tim stvarima i moramo potaknuti odgovornost, u smislu protesta da se pridruže onkološkim pacijentima", naveo je.
Prva konferencija u BiH - bez vlasti
Navodi kako su predstavnici vlasti uredno pozvani.
"Njihovo neodazivanje je nama znak o čemu se radi. Da oni ignoriraju problem ili ignoriraju nas. Mi ćemo im dokazati da je stvarnost puno drugačija, da pacijenti nisu ljudi koji će samo sageti glavu i nisu pacijenti više, ne samo u BiH, oni koji traže milostinju, nego traže ustavom garantovano pravo na liječenje, na život. Prema tome te stvari i te paradigme se moraju promijeniti i to će se promijeniti ljepim ili ružnim. Ovo je naučna konferencija, prvi put u BiH je organizovan na ovakav način. Mi smo se svi udružili, pacijentska udruženja iz cijele BiH", dodao je Sefić.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare